Svijet blockchain tehnologije i kriptovaluta je doživio značajan rast u posljednjih deset godina. Iako se ovi pojmovi često koriste zamjenjivo, oni predstavljaju različite, ali povezane tehnologije. Cilj ovog članka je objašnjenje koncepta blockchaina i kriptovaluta, te njihov potencijalni utjecaj na naše živote.
Šta je Blockchain?
U osnovi, blockchain je decentralizirana digitalna knjiga transakcija koja se čuva na mnogim računarima na način da se zabilježene transakcije ne mogu retroaktivno mijenjati. Ovo pruža sigurnost i integritet podataka. Blockchains su osnovna tehnologija iza kriptovaluta, ali se mogu koristiti i za mnoge druge namjene.
Ključne karakteristike blockchaina:
- Decentralizacija: Za razliku od tradicionalnih baza podataka koje su centralizovane, blockchain se održava distribuiranom mrežom računara. Svaki čvor ima kopiju cijelog blockchaina i svi čvorovi rade zajedno na potvrđivanju i zapisivanju novih transakcija.
- Transparentnost: Sve transakcije zabilježene na blockchainu su transparentne i dostupne svima. Svaka transakcija je vremenski označena i povezana sa prethodnom, čineći lanac zapisa javno dostupnim.
- Nepromjenjivost: Kada se transakcija zabilježi na blockchainu, ne može se mijenjati. Ova nepromjenjivost se osigurava kroz kriptografsko heširanje i mehanizme konsenzusa, čineći prevaru ili manipulaciju teškim.
- Sigurnost: Blockchain koristi napredne kriptografske tehnike za zaštitu podataka. Svaki blok u lancu sadrži kriptografski sažetak prethodnog bloka, podatke o transakciji i vremensku oznaku, čime se osigurava otpornost na napade.
Kako funkcioniše Blockchain?
Da bismo razumjeli funkcionisanje blockchaina, pogledajmo proces dodavanja nove transakcije na blockchain:
- Slanje transakcije: Korisnik inicira transakciju slanjem obavijesti mreži. Transakcija uključuje detalje poput adrese pošiljaoca i primaoca, te iznos kriptovalute koji se prenosi.
- Validacija transakcije: Mrežni čvorovi potvrđuju transakciju, provjeravajući njen legitimitet, kao što je dostupnost sredstava u računu pošiljaoca.
- Formiranje bloka: Validirane transakcije grupišu se u blok od strane rudara (kod Bitcoina) ili validacijskih čvorova (u drugim blockchain sistemima). Svaki blok sadrži referencu na prethodni blok u lancu.
- Mehanizam konsenzusa: Blok se podvrgava mehanizmu konsenzusa. U Proof of Work (PoW) sistemima, rudari se takmiče u rješavanju matematičkih problema. Prvi koji riješi problem dodaje blok u blockchain i dobije nagradu kriptovalutom. Drugi mehanizmi kao što su Proof of Stake (PoS) koriste druge metode za validaciju i dodavanje blokova.
- Dodavanje bloka: Nakon što je blok potvrđen i dodan u blockchain, transakcija se smatra završenom, a sve kopije blockchaina se ažuriraju na čvorovima.
Šta su kriptovalute?
Kriptovalute su digitalne ili virtualne valute koje koriste kriptografske tehnike za sigurne transakcije. Za razliku od tradicionalnih vlada izdatih valuta, kriptovalute rade na decentraliziranim blockchain mrežama.
Ključne karakteristike kriptovaluta:
- Decentralizacija: Kriptovalute nemaju centralnu vlast poput banke ili vlade. Ova decentralizacija postignuta je kroz blockchain tehnologiju.
- Sigurnost: Kriptovalute koriste kriptografske tehnike za zaštitu transakcija i kontrole novih jedinica. Ovo ih čini otpornim na prevaru i krivotvorenje.
- Anonimnost i privatnost: Iako se sve transakcije bilježe javno, identiteti uključenih strana su često pseudonimni, pružajući nivo privatnosti koji nije dostupan u tradicionalnom bankarstvu.
- Globalna dostupnost: Kriptovalute se mogu slati i primati bilo gdje u svijetu, čineći ih dostupnim svima sa internet vezom.
Kako funkcioniraju kriptovalute?
Kriptovalute se oslanjaju na blockchain tehnologiju za funkcioniranje. Evo jednostavnog objašnjenja kako rade:
- Novčanici i adrese: Korisnici pohranjuju kriptovalute u digitalne novčanike koji imaju jedinstvene adrese. Te adrese se koriste za slanje i primanje kriptovaluta.
- Transakcije: Kada korisnik želi poslati kriptovalutu, kreira transakciju i potpisuje je privatnim ključem. Transakcija se zatim šalje mreži na validaciju.
- Rudarenje/validacija: Mrežni čvorovi potvrđuju transakciju koristeći mehanizme konsenzusa. U slučaju Bitcoina, rudari koriste PoW za validaciju i dodavanje transakcija u blockchain.
- Ažuriranje blockchaina: Nakon validacije, transakcija se dodaje u blockchain, a svi čvorovi se ažuriraju. Stanje novčanika primaoca se povećava, dok se stanje pošiljaoca smanjuje.
Popularne kriptovalute
- Bitcoin (BTC): Prva i najpoznatija kriptovaluta, koju je kreirao anonimni Satoshi Nakamoto. Bitcoin je uveo blockchain tehnologiju i ostaje najvrednija kriptovaluta.
- Ethereum (ETH): Ethereum je platforma za pametne ugovore i decentralizovane aplikacije. Eter je kriptovaluta koja se koristi za plaćanje usluga na platformi.
- Ripple (XRP): Ripple se fokusira na brza i jeftina međunarodna plaćanja. Njegov mehanizam konsenzusa se razlikuje od drugih kriptovaluta.
- Litecoin (LTC): Često nazivan srebrom u odnosu na “Bitcoinovo zlato”, Litecoin nudi brže transakcije i drugačiji algoritam za heširanje.
- Cardano (ADA): Cardano je blockchain platforma koja se fokusira na sigurnost i skalabilnost. Njegov konsenzusni mehanizam, Ouroboros, baziran je na PoS-u.
Potencijalne primjene blockchaina izvan kriptovaluta
Iako su kriptovalute najpoznatija primjena blockchain tehnologije, njen potencijal ide dalje od digitalnih valuta. Evo nekoliko primjera:
- Lanac snabdijevanja: Blockchain može donijeti transparentnost u lancima snabdijevanja, sprječavajući prijevare i osiguravajući autentičnost proizvoda.
- Zdravstvo: Blockchain može sigurno pohraniti i podijeliti medicinske podatke, unaprijeđujući efikasnost i sigurnost u zdravstvu.
- Sistemi glasanja: Blockchain bazirani sistemi za glasanje mogu poboljšati sigurnost i transparentnost izbora, smanjujući rizik od prevare.
- Identifikacija: Blockchain se može koristiti za sigurnu verifikaciju identiteta, pomažući u prevenciji krađe identiteta.
- Nekretnine: Blockchain može pojednostaviti transakcije nekretninama pružajući transparentan način za evidentiranje vlasništva i prijenosa imovine.
Potencijalni problemi
Unatoč svom potencijalu, blockchain tehnologija se suočava s nekoliko izazova:
- Skalabilnost: Kako broj transakcija raste, blockchain mreže mogu postati zagušene, uzrokujući sporije transakcije i veće naknade.
- Potrošnja energije: Blockchaini koji koriste PoW mehanizam, poput Bitcoina, troše znatne količine energije, izazivajući zabrinutost za okoliš.
- Regulativa: Regulativa za kriptovalute je u razvoju, a vlade se bore s regulacijom i oporezivanjem digitalne imovine.
- Sigurnost: Iako je blockchain općenito siguran, nije imun na napade. Na primjer, “51% napadi” mogu ugroziti integritet blockchaina.
Blockchain i kriptovalute predstavljaju revolucionarnu promjenu u načinu razmišljanja o novcu, transakcijama i sigurnosti podataka. Iako je tehnologija još u ranim stadijima, njen potencijal je širok i obećava transformaciju industrija od finansija do zdravstvene zaštite.
Napisao: Boris Plavljanić
Objava Uvod u blockchain i kriptovalute prvi put se pojavila na PC CHIP-u.
Izvor: ( pcchip.hr / ITRevolucija.com )