Oglašavanje
Home Windows SSD ili HDD: U čemu je razlika?

SSD ili HDD: U čemu je razlika?

Oglašavanje

Da li volite imati mnogo prostora za pohranu jeftino, ili vam se sviđa brzo i sigurno? Evo kako izabrati između tadicionalnih hard diskova i SSD-ova. Šta na kraju izabrati SSD ili HDD?

Sve do nedavno PC kupci imali su vrlo malo izbora o tome kakav tip uređaja za pohranu bi trebali nabaviti za svoj laptop ili dekstop računar. Ako ste kupili ultraportable uređaj, vjerovatno imate “solid-state drive” (SSD skraćeno) kao primarni (C: na Windowsu, Macintoshu HD ili Macu). Svaki drugi oblik faktora laptopa ili desktop računara ima HDD ili “hard disk drive”. Znaći možete konfigurirati vaš sistem bilo sa HDD-om ili SSD-om, ili u nekim slučajevima sa oba. Ali kako da izaberete? Ovdje ćemo objasniti razlike između SSD-ova i HDD-ova (ili hard diskova) i provest ćemo vas kroz njihove prednosti i nedostatke kako bi vam pomogli da odlučite.

SSD ili HDD ? U čemu je razlika?

Tipični hard disk je osnovni uređaj za čuvanje stalne memorije na računaru. To znaći da podaci na njemu neće nestati kada isključite vaš sistem, zbog podataka pohranjenih u RAM memoriji. Hard disk je obično metalni uređaj sa magnetnim premazom koji pohranjuje vaše podatke, da li vremenske prognoze iz prošlog vijeka, kopiju Star Wars trilogije ili kolekciju vae digitalne muzike. Piši/briši glava na metalnoj ruci vrši pristup podacima dok se disk vrti.

SSD funkcionalno radi sve što hard disk radi, ali se podaci za razliko od hard diska ovdje pohranjuju na međusobno povezane memorijske flash čipove koji zadržavaju podatke čak i onda kada nema prisutne energije. Čipovi mogu biti trajno instalirani na matičnu ploču sistema (kao što se radi u nekim manjim laptopima i ultra laptopima). Mogu biti i na PCI Express kartici (PCIe) na nekim savremenim radnim stanicama, ili u obliku kutije koja može biti prilagođena veličinom i oblikom i povezana žicama sa slotom za laptop ili desktop hard disk (uobičajeno za sve ostalo).

Ovi memorijski flash čipovi su drugačiji tipovi od onih koji se koriste u USB diskovima i obično su dosta brži i pouzdaniji. Upravo zbog toga su SSD-ovi dosta skuplji naspram USB diskova.

Napomena: U ovom članku ćemo govoriti prvenstveno o internim pogonima, ali gotovo sve ovdje se isto tako odnosi i na eksterne hard diskove. Eksterni diskovi dolaze u dva oblika faktora, za laptope i desktop računare i postepeno zauzimaju sve veći dio tržišta.

HDD ili SSD
HDD ili SSD

HDD i SSD kroz historiju

Hard disk tehnologija je relativno drevna (u smislu historije računara, svakako). Postoje dobro poznate slike IBM 350 RAMAC hard diska iz 1956. koji je koristio pedeset 24-inčnih-širokih pladanja kako bi održavao nevjerovatnih 3.75MB prostora za pohranu. Ovo je naravno veličina prosjećnog 128Kbps MP3 fajla danas u fizičkom prostoru koji je mogao držati dva komercijalna frižidera. IBM 350 je bio namijenjen samo za vladu i industrijske korisnike te je ostario do 1969. Zar napredak nije divan? Oblik faktora PC hard diskova je standardiziran na 5.25 inča u ranim 1980-im godinama sa 3.5 inčnom desktop klasom i 2.5 inčnom laptop klasom koje su se pojavile nešto kasnije.

Interni kabal interfejsa se promjenio sa serijskog na IDE (sada često nazvan paralelni ATA ili PATA) na SCSI, pa zatim na serijski ATA (SATA) tokom godina, ali svaki u biti radi istu stvar:  konektujte hard disk sa matičnom pločom vašeg računara kako bi vaši podaci bili obrađeni. Današnji uređaji od 2.5 i 3.5 inča koriste uglavnom SATA interfejs (barem u većini PC-ova i Mac-ova), dok neki SSD-ovi visokih brzina koriste brži PCIe interfejs. Kapaciteti su narasli od višestrukih megabajta do višestrukih terabajata, što je povećanje za više od milion. Trenutni 3.5-inčni hard diskovi imaju veličine kapaciteta sve do 10TB, dok 2.5-inčni imaju maksimalno 4TB.

SSD ima mnogo kraću historiju. Uvijek je postojala zaluđenost sa nepokretnim pohranjivanjem od početka privatnih računala sa tehnologijama kao što su memorijsko “bubble” flashovanje u 1970-im i 1980-im. Trenutna flash memorija je logička ekstenzija iste ideje, jer ne zahtijeva konstantnu energiju kako bi se zadržali podaci koje stavljate. Prvi primarni uređaji poznatiji kao SSD-ovi su se pojavili usponom netbookova u kasnim 2000-tim. U 2007. godini OLPC XO-1 je koristio SSD od 1GB, a Asus Eee PC 700 serija je koristila SSD od 2GB kao primarnu pohranu podataka. SSD čipovi na slabim Eee PC jedinicama i na XO-1 bili su  zalemljeni na matičnu ploču.

Kako su notebookovi, ultrabookovi i drugi ultra portablni laptop računari postajali sposobniji, tako su rasli i SSD kapaciteti i vremenom postali standardizirani kao 2.5 inčni notebook oblik faktora.

Na ovaj način mogli ste bez problema ukloniti 2.5-inčni hard disk iz vašeg laptop ili desktop računara i zamijeniti ga sa SSD-om. Kasnije su nastali i ostali oblici faktora, kao što su mSATA Mini PCIe SSD kartica, M.2 SSD u SATA i PCIe varijantama i DIMM solid state flash pohrana na Apple MacBook Pro Airu i MacBooku Pro, ali danas mnogi  SSD-ovi i dalje koriste 2.5-inčni oblik faktora. Kapacitet 2.5 inčnog SSD-a trenutno dostiže vrhunac od 4TB, ali nedavno je Samsung objavio verziju od 16TB za poslovne uređaje tipa servera.

Prednosti i nedostaci

SSD i hard disk oba obavljaju potpuno isti posao: Podižu vaš sistem i pohranjuju vaše aplikacije i privatne datoteke. Ali svaka vrsta pohrane ima svoj jedinstveni skup sposobnosti. Kako se razlikuju i zašto bi kupili jedan a ne drugi?

Cijena: SSD-ovi su skuplji od hard diskova u odnosu jednog dolara po gigabajtu. 2.5 inčni hard disk sa 1TB interne memorije košta oko $50, a SSD istog kapaciteta i oblika faktora oko $220. Pošto hard diskovi koriste stariju i uhodanu tehnologiju ostaće jeftini u bliskoj budućnosti. Tih nekoliko dodatnih stotina za SSD bi mogle gurnuti cijenu vašeg sistema preko budžeta.

Maksimalni i najveći kapacitet: Iako SSD uređaji imaju maksimalno 4TB i dalje su veoma rijetki i skupi. Vrlo vjerovatno ćete više naići na jedinice od 500GB do 1TB kao primarne pogone u sistemima. Dok se diskovi od 500GB smatraju kao “bazni” u 2016. godini, kada su cijene u pitanju to se može spustiti do 128GB za jeftinije SSD-bazirane sisteme.  Korisnici multimedije će zahtijevati još više sa diskovima od 1TB do 4TB kao uobičajenim u savremenim sistemima. U biti, što je veći kapacitet to više stvari možete zadržati na vašem računaru.

Cloud-bazirana (internet) pohrana bi mogla biti dobra solucija ako planirate pohraniti fajlove koje ćete koristiti na svom telefonu, tabletu i računaru, ali lokalna pohrana je jeftinija i morate je samo jednom kupiti.

Brzina: Ovo je mjesto gdje SSD-ovi sjaje. Računar sa SSD-om će podići sistem za manje od minute, a često gotovo u sekundi. Hard disk zahtijeva dosta vremena kako bi se ubrzao za specifikacije operativnog sistema i ostat će sporija solucija naspram SSD-a u normalnom korištenju. PC ili Mac sa SSD-om podiže sistem brže, pokreće i izvodi aplikacije brže i vrši prenošenje fajlova brže. Bilo da je to za zabavu, školu ili posao, dodatna brzina može biti razlika između završavanja nečega na vijeme i neuspjeha.

Fragmentacija: Zbog svojih rotirajćih površina za snimanje, hard diskovi najbolje rade sa većim datotekama koje su postavljene u susjednim blokovima.  Na taj način glava diska može početi i završiti čitanje u jednom kontinuiranom pokretu. Kada se hard disk počne puniti veliki fajlovi mogu biti raspršeni oko pladnja diska što čini da disk počinje patiti od nečeg što se naziva fragmentacija. Dok su se piši/briši algoritmi poboljšali do tačke da je taj uticaj minimiziran, hard diskovi još uvijek mogu postati fragmentirani. S druge strane SSD-ovi ne mogu zato što nemaju fizičku glavu za čitanje što znaći da podaci mogu biti pohranjeni bilo gdje. Zbog toga su SSD-ovi svojstveno brži.

Trajnost: SSD nema pokretnih dijelova, tako da je vrlo vjerovatno da će zadržati vaše podatke sigurnim ukoliko vam vaš laptop ispadne iz torbe ili se sistem potrese tokom zemljotresa prilikom rada. Većina hard diskova automatski sklone mehaničku piši/briši glavu kada je sistem isključen, međutim nalazi se iznad pladnja diska na distanci od oko nekoliko nanometara kada su u pogonu. Ako ste grubi sa vašom opremom, preporučujemo SSD.

Dostupnost: Hard diskovi su više pogodniji za budžetne i starije sisteme, ali SSD-ovi sve više provladavaju u nedavno objavljenim laptopima. Zbog toga liste proizvoda od Western Digitala, Toshibe, Seagatea, Samsunga i Hitachija su više naklonjeni prema SSD-ovima. Za PC i Mac korisnike interni hard disk uređaji još uvijek neće biti iskorijenuti u potpunosti, barem ne u nekoliko narednih godina. SSD linije modela rastu u brojevima, a svjedok je broj tankih prijenosnih računala sa SSD-ovima od 256GB do 512GB ugrađenim na mjesto hard diskova.

Faktori oblika: Zbog činjenice da se hard diskovi oslanjaju na rotirajuće ploče postoji ograničenje kad je veličina u pitanju prilikom proizvodnje. Postojala je inicijativa da se naprave manji 1.8-inčni hard diskovi, ali to je zaustavljeno na oko 320GB, jer su se tableti i smartphone proizvođači odlučili za flash memoriju kao primarnu pohranu. SSD-ovi nemaju takva ograničenja, tako da se mogu nastavljati smanjivati kako vrijeme prolazi. SSD-ovi su dostupni u kutijama od 2.5-inča kao pogoni veličine za laptope, ali to je samo zbog praktičnosti. Kako laptopi postaju tanji i tableti preuzimaju mjesto primarne platforme za web surfanje, vidjet ćete sve više adaptacija SSD-ova.

Buka: Čak i najtiši hard disk će emitirati malo buke prilikom upotrebe zbog rotacije diska i mehaničke metalne ruke koja se pomjera naprijed – nazad. Brži hard diskovi će zbog toga praviti više buke nego sporiji. SSD-ovi doslovno ne prave nimalo buke, jer nisu mehanički uređaji.

Sve u svemu: Hard diskovi pobijeđuju kad su cijena, kapacitet i dostupnost u pitanju. SSD-ovi će najbolje služiti ako su brzina, faktor oblika, buka ili fragmentacija (tehnički dio brzine) važni faktori za vas. Da nema cijene i problema sa kapacitetima, SSD-ovi bi bez problema bili pobjednici.

HDD ili SSD
Šta izabrati HDD ili SSD ?

Što se tiče dugovječnosti, iako je istina da se SSD-ovi istroše tokom vremena (sa svake ćelije u flash memoriji se može brisati i pisati ograničen broj puta), zahvaljujući TRIM komandnoj tehnologiji koja dinamično optimizira ova čitanja i pisanja, vrlo vjerovatno možete prije odbaciti sistem zbog starenja (nakon šest ili više godina) nego da ćete pronaći greške u pisanju i brisanju kod SSD-a.

Ako ste zaista zabrinuti postoje određeni programi koji prate S.M.A.R.T. status vašeg hard diska ili SSD-a i oni će vam reći da li se približava kraj života vašeg uređaja za pohranu. Na udaru su česti multimedija korisnici kao što su video urednici koji stalno brišu i unose datoteke, ali ti korisnici će svakako imati potrebu za većim kapacitetima hard diskova. Hard diskovi će se vremenom istrošiti zbog stalne upotrebe također, jer oni koriste fizičke metode snimanja.

Pravi uređaj za pohranu za vas

Pa, da li SSD ili HDD (ili hibrid oba) odgovara vašim potrebama? Pogledajmo još jednom:

Hard diskovi

  • Česti korisnici multimedije i preuzimanja sa interneta: Video kolektori trebaju dosta prostora, a možete dobiti samo 4TB od jeftinih hard diskova.
  • Budžet kupci: Ditto. Dosta jeftinog prostora. SSD-ovi su preskupi za kupce računara od $500.
  • Grafički dizajneri i profesionalni inžinjeri: Video i foto urednici će istrošiti svoj uređaj za pohranu zbog pretjerane upotrebe. Zamjena hard diska od 1TB je mnogo jeftinija od zamjene SSD-a od 500GB.
  • Opčti korsnici: Ljudi koje vole preuzimatei svoje medijske fajlvoe lokalno će trebati više kapaciteta. Međutim ako slušate muziku i gledate video zapise preko interneta, onda kupovina manjeg SSD-a za isti novac će vam dati bolje iskustvo.

SSD-ovi

  • Cestovni ratnici: Ljudi koji će staviti svoje laptope u torbe će trebati dodatnu sigurnost, a tu je SSD odlična opcija. Ovdje isto tako spadaju ljudi koji rade na polju, npr. komunalni radnici i sveučilišni istraživači.
  • Brzinski demoni: Ukoliko treba da se stvari dese u trenu, potrošite nešto dodatnog novca za brza podizanja sistema i pokretanja aplikacija.
  • Grafički dizajneri i inžinjerski profesionalci: Da, znamo da smo rekli da su njima potrebni hard diskovi, međutim brzina koju SSD donosi može napraviti razliku između pravljena dva prijedloga za vašeg klijenta naspram pet takvih. Ovakvi korisnici su glavni kadidati za dual-drive sisteme (više o tome ispod).
  • Audio inžinjeri i muzičari: Ukoliko snimate glazbu, ne želite da vam smeta žrkipav zvuk sa hard diska. Odlučite se za tiše SSD-ove.

Hibridni diskovi i Dual-Drive sistemi

Sredinom 2000-tih neki proizvođači hard diskova, kao što su Samsung i Seagate, imali su teoriju da ako dodate nekoliko gigabajta flash čipova na rotirajući hard disk, dobit ćete tzv. “hibrid” disk koji je kombinacija velikog kapaciteta pohrane sa performansom SSD-a, po cijeni nešto većoj u odnosu na tipičan hard disk. Flash memorija se ponaša kao pufer za upotrebljivane fajlove, tako da vaš sistem ima potencijal za podizanje i učitavanje najvažnijih aplikacija dosta brže, iako sami ne možete instalirati ništa direktno na taj prostor.

U praksi, hibridni diskovi kao što su Seagate Momentus XT rade, ali su i dalje dosta skuplji i složeniji u odnosu na regularne hard diskove. Najbolje služe tipovima ljudi kao što su “cestovni ratnici” koji u isto vrijeme trebaju dosta prostora za pohranu uz veliku brzinu. Budući da su među-proizvod, hibridni diskovi nužno ne zamijenjuju namjenske hard diskove ili SSD-ove.

U dual-drive sistemu, proizvođač sistema će instalirati mali primarni SSD pogon (C:) za operativni sistem i aplikacije i dodati veći rotirajući hard disk (D: ili E:) za pohranu fajlova. Ovo u teoriji radi dobro, međutim u praksi proizvođači naprave SSD-ove premalih kapaciteta. Windows sam po sebi zauzima dosta prostora na primarnom disku i neke aplikacije ne mogu biti instalirane na drugim diskovima. Neki kapaciteti također mogu mogu biti previše slabi.

Na primjer, možete instalirati Windows na SSD-u manjeg kapaciteta kao što je 16GB, ali tu će preostati malo prostora za bilo šta drugo. Po našem mišljenju, 120GB do 128GB je praktični kapacitet za C: disk, dok je 256GB još bolja solucija. Problemi sa prostorom su isti kao kod više-pogonskih sistema: potrebno vam je više fizičkog prostora unutar računara da imate dva ili više diska.

Posljednje, ali ne i najmanje važno, SSD i hard disk se ne mogu kombinirati (kao Voltron) na sistemima koji koriste tehnologije kao što su Intelova Smart Response Technology (SRT skraćeno). SRT koristi SSD neprimjetno da se ponaša kao cache kako bi pomogao sistemu da se što prije podigne i pokrene programe. Kao hibrid uređaj, SSD nije direktno dostupan za krajnjeg korisnika.

SRT zahtijeva prave SSD-ove, kao one sa 2.5-inčnim faktorom, ali ti diskovi mogu imati male kapacitete od 8GB do 20GB i još uvijek boostati performans; s obzirom da operativni sistem nije instaliran na direktno na SSD-u, izbjegavate prostorne probleme dual-drive konfiguracije koja je spomenuta iznad.

S druge strane, vaš računar treba imati prostora za dva pogona, uslov koji možda isključuje laptope i neke računare sa manjim faktorom oblika. Također će biti potrebno da vaš SSD i sistemska matična ploča podržavaju caching tehnologiju kako bi ovaj scenario uspio. Sve u svemu, međutim, zanimljivo je zaobilazno rješenje.

Nejasno je da li će SSD-ovi u potpunosti zamijeniti tradicionalne hard diskove, posebno pored cloud pohrane. Cijena SSD-ova se spušta, ali su još uvijek preskupi da u potpunosti zamijene terabajte podataka koji neki korisnici imaju u svojim računarima i Mac-ovima.

Cloud pohrana isto tako nije besplatna i morat ćete je plaćati dok god želite privatnu pohranu na internetu. Lokalna pohrana neće nestati sve dok imamo posvuda sveprisutne bežične internet sisteme. Naravno, kako vrijeme prolazi tako možda nastane i još bolja solucija.

Oglašavanje
Oglašavanje

Najbolji Android telefoni u 2021. godini

Već smo duboko zagazili u 2021. godinu. Bez obzira na sve okolnosti, tehnologija napreduje i kupovina novih telefona još uvijek visoko kotira....

Kako hakeri provaljuju šifre?

Postavljanje sigurne šifre omogućava korisnicima sigurnost njihovih podataka. No, čak i snažne šifre ponekad budu hakovane, a u nastavku donosimo kako hakeri...

WhatsApp prevara: Ružičasta tema ne postoji u pitanju je virus!

U posljednjih nekoliko dana brzo se proširila nova online vijest, a u pitanju je WhatsApp prevara... Naime navodi se...

Kako napraviti Instagram filtere ?

Društvena mreža Instagram postala je iznimno popularna. Često se postavlja pitanje kako napraviti Instagram filtere kojih ima na pretek, a samo oni...

Najbolji Android telefoni u 2021. godini

Već smo duboko zagazili u 2021. godinu. Bez obzira na sve okolnosti, tehnologija napreduje i kupovina novih telefona još uvijek visoko kotira....

Kako hakeri provaljuju šifre?

Postavljanje sigurne šifre omogućava korisnicima sigurnost njihovih podataka. No, čak i snažne šifre ponekad budu hakovane, a u nastavku donosimo kako hakeri...

WhatsApp prevara: Ružičasta tema ne postoji u pitanju je virus!

U posljednjih nekoliko dana brzo se proširila nova online vijest, a u pitanju je WhatsApp prevara... Naime navodi se...

Kako napraviti Instagram filtere ?

Društvena mreža Instagram postala je iznimno popularna. Često se postavlja pitanje kako napraviti Instagram filtere kojih ima na pretek, a samo oni...

Najbolje šifre za Wi-Fi

Trebate novu šifru za Wi-Fi, a nemate ideju šta napisati, zbog toga donosimo najbolje šifre za Wi-Fi.. Prethodno smo...