back to top

Sadašnjost i budućnost fizikalnih terapija – od ličnog kontakta, preko video seansi do aplikacija i veštačke inteligencije

Fizikalna terapija se poput ostalih profesija vremenom razvijala i prilagođavala novonastalim trendovima i okolnostima.

Ona je svoju primenu našla kako u ratnoj medicini, tako i u regularnim bolnicama, privatnim klinikama, rekreativnim centrima ili sportskim timovima.

Proces digitalizacije utiče i na fizikalnu terapiju i načine lečenja jer mnoge savete, pa čak i virtuelne preglede možete zakazati putem interneta.

Iako mnogi nisu pobornici ovakve prakse, pitanje je kakva je budućnost fizikalnih terapija.

Fizikalna terapija danas

Fizioterapeuti se danas mogu pronaći u različitim strukturama, ustanovama i centrima i teško je nabrojati kakve sve vrste fizioterapeuta postoje u savremenom svetu.

Kardiorespiratorna fizikalna terapija ima za cilj da pomogne u lakšem disanju, odnosno da poboljša funkciju pluća. Neurološka fizioterapija se fokusira na bilo koju bolest ili disfunkciju koja je uticala na mozak ili nervni sistem.

INDIBA terapija funkcioniše na bazi aktivne ćelijske terapije, čime se stimuliše regeneracija tkiva, podizanje tonusa mišića, a ona doprinosi i u procesu uklanjanja celulita i zatezanja kože.

Radiofrekvencijskim talasima na kojima počiva INDIBA tretman ubrzava se oporavak od povreda, regeneracija tkiva i ublažava se bol.

Mnogi fizioterapeuti kombinuju nekoliko različitih tehnika, ali je cilj svake fizikalne terapije uvek isti – sprečiti dalje povrede i poboljšati funkciju i kvalitet života.

Ranije su virtuelni sastanci bili retkost u svetu fizikalne terapije, ali sada su se i fizioterapeuti i obrazovne ustanove prilagodile nekim novim normalnostima. Nedavna pandemija pre svega je dovela do neophodnog poboljšanja veština subjektivne procene i oslanjanja na povratne informacije pacijenata.

Pacijenti su morali pokazati visok stepen angažovanosti na sesijama, manje se oslanjajući na pasivnu komponentu lečenja, a to je dovelo i do pomaka u prilagođavaju sopstvenom telu, osećajima i razumevanju različitih simptoma. Oni su postali aktivniji učesnici tokom virtuelnih termina.

Jasno je da će se razvoj interakcije fizioterapeuta i pacijenata nastaviti i u narednom periodu.

Budućnost fizikalne terapije

Kako će izgledati budućnost na polju fizikalne terapije teško je sa sigurnošću reći.

Prestankom pandemije virtualne seanse su značajno smanjene, ali ne i nestale, te se istovremeno povećao broj ličnog kontakta između fizioterapeuta i pacijenata.

Međutim, pokazalo se neophodnim razvijanje veština subjektivne i opservacijske procene, ali uspeh procene umnogome zavisi od tipa povrede i stanja pacijenta.

Za pacijente, virtuelna fizikalna terapija može biti samo još jedna od dostupnih opcija koja se može kombinovati sa ličnim, na neki način tradicionalnim seansama.

Virtuelne terapije imaju određene prednosti, poput štednje vremena ili vežbanja iz udobnosti sopstvenog doma. Međutim, to ne isključuje prethodno navedeno angažovanje i aktivnost pacijenta, kao i razumevanje simptoma i senzacija koje doživljava.

Profesionalna fizikalna terapija oduvek je rasla i razvijala se u skladu sa potrebama društva, a nema sumnje da će se taj trend nastaviti i u budućnosti.

Danas se razvijaju moderne tehnologije poput aplikacija, pametnih telefona i satova, različitih ručnih masažera, video igrica, pa i veštačke inteligencije, a sve ove inovacije obilato se koriste u prevenciji, lečenju i oporavku pacijenata koji ih mogu samostalno koristiti uz savet izabranog fizioterapeuta.

Ne treba zaboraviti ni razvoj robotike, pa je pitanje hoće li i roboti moći da nas leče i vode tok našeg oporavka.

Roboti mogu pomoći fizioterapeutima da dijagnostikuju biomehaničke probleme i prikupe informacije o opsegu pokreta ili obrascima kretanja pacijenta, navodi se u istraživanju objavljenom na zvaničnom sajtu Provo Koledž Grupe.

Nema sumnje da je budućnost uzbudljiva i nepredvidiva, ali će se fizikalna terapija svakako prilagođavati kako se budu otkrivale nove i modernije opcije za rad sa pacijentima.

Preporuka

DRUGI UPRAVO ČITAJU

ne propusti